MSDS ili SDS: Koja je razlika i što tražiti od dobavljača?

Saznajte zašto je pojam MSDS zastario, što standardni SDS donosi prema REACH i CLP uredbama te što točno zatražiti od dobavljača u Hrvatskoj.

Iako je prošlo više od desetljeća otkako je format službeno zamijenjen, u skladištima, nabavi i proizvodnim pogonima u Hrvatskoj i dalje se često koristi pojam „MSDS”. Međutim, prema važećem zakonodavstvu Europske unije i propisima Republike Hrvatske, MSDS više ne postoji u pravnom smislu. Njegovo mjesto u potpunosti je zauzeo SDS — odnosno Sigurnosno-tehnički list (STL).

Upotreba zastarjelog formata ili neusklađene dokumentacije nije samo semantički problem; ona izlaže poslodavce prekršajnim kaznama nadležnih tijela poput Sanitarne inspekcije i Inspekcije rada Državnog inspektorata RH (DIRH).

Povijesni kontekst: Zašto je MSDS zamijenjen SDS-om?

Kratica MSDS označava *Material Safety Data Sheet*. Riječ je o formatu koji se desetljećima koristio diljem svijeta, uključujući nacionalne propise europskih zemalja prije donošenja sveobuhvatne EU legislative. Problem s MSDS-om bio je nedostatak univerzalne standardizacije:

• Različite zemlje i regije imale su različite zahtjeve (od 8, 9 pa do 14 ili 16 odjeljaka).
• Kriteriji za razvrstavanje opasnosti razlikovali su se ovisno o tome dolazi li kemikalija iz SAD-a, Azije ili Europe.
• Informacije o mjerama prve pomoći ili skladištenju često su bile neprecizne i teško usporedive.

Kako bi se uklonile trgovinske barijere i povećala razina zaštite ljudskog zdravlja i okoliša, Ujedinjeni narodi razvili su GHS (*Globally Harmonized System of Classification and Labelling of Chemicals*).

Europska unija implementirala je GHS kroz dva ključna pravna akta:

1. Uredbu CLP (EZ) br. 1272/2008 — koja definira kriterije razvrstavanja, označavanja i pakiranja kemikalija te uvodi piktograme opasnosti u obliku crvenog romba.
2. Uredbu REACH (EZ) br. 1907/2006 — točnije njezin Prilog II, koji propisuje točan format i sadržaj dokumenta pod nazivom SDS (*Safety Data Sheet*, na hrvatskom: *Sigurnosno-tehnički list* ili *STL*).

Od tog trenutka naziv MSDS službeno je povučen iz zakonodavstva.

Glavne razlike: MSDS u odnosu na SDS

Prelazak s MSDS-a na SDS nije bio samo promjena jednog slova u kratici. Ključne razlike obuhvaćaju:

• Strogo standardizirana struktura: SDS mora sadržavati točno 16 propisanih odjeljaka, uvijek istim redoslijedom. Kod starih MSDS dokumenata redoslijed je varirao ovisno o proizvođaču ili državi podrijetla.
• Usklađeno razvrstavanje: U SDS-u se opasnosti prikazuju putem standardiziranih oznaka upozorenja (H-oznake) i obavijesti (P-oznake), zamjenjujući nekadašnje R- i S-fraze iz starog europskog sustava.
• Prošireni podaci o izloženosti: Za tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama većim od 10 tona godišnje po registrantu, SDS dobiva priloge u obliku scenarija izloženosti (tzv. prošireni sigurnosno-tehnički list ili eSDS).

Aktualni zahtjevi: Uredba (EU) 2020/878

Ako vam dobavljač danas pošalje SDS izrađen prema pravilima iz 2015. godine, taj dokument je nevažeći. Od 1. siječnja 2023. godine svi sigurnosno-tehnički listovi u opticaju na tržištu EU moraju biti usklađeni s Uredbom Komisije (EU) 2020/878 (koja je izmijenila Prilog II Uredbe REACH).

Ova izmjena uvela je nekoliko bitnih novosti:

• UFI broj (Unique Formula Identifier): Ako je smjesa opasna i podliježe prijavi centrima za kontrolu otrovanja (sukladno Prilogu VIII Uredbe CLP), 16-znamenkasti UFI kod mora biti naveden u Odjeljku 1.1 SDS-a ako nije otisnut na ambalaži ili ako se smjesa isporučuje za industrijsku uporabu.
• Endokrini disruptori: Odjeljci 11 (Toksikološki podaci) i 12 (Ekološki podaci) moraju sadržavati specifične informacije o svojstvima endokrine disrupcije za tvari koje nepovoljno utječu na hormonski sustav.
• Nanooblici: Ako tvar sadrži nanooblike, njihove fizikalne i kemijske značajke moraju biti detaljno opisane u Odjeljku 9.
• Niže granice koncentracije: Za pojedine opasne tvari postrožene su granične vrijednosti prijavljivanja u Odjeljku 3.

Kontrolni popis: Što točno zatražiti od dobavljača?

Prilikom naručivanja opasnih kemikalija ili zaprimanja novih sirovina, nemojte tražiti „MSDS”. Od dobavljača izričito zatražite dokumentaciju prema važećim propisima:

• [ ] Sigurnosno-tehnički list na hrvatskom jeziku: Prema Zakonu o kemikalijama (NN 18/13, 115/18, 37/20) i Uredbi REACH, STL mora biti dostavljen na službenom jeziku države u kojoj se kemikalija stavlja na tržište. Verzije na engleskom, njemačkom ili talijanskom jeziku u Hrvatskoj nisu pravno valjane za krajnjeg korisnika ili radnike.
• [ ] Usklađenost s Uredbom (EU) 2020/878: Provjerite zaglavlje ili podnožje dokumenta. Treba biti navedeno da je dokument sastavljen u skladu s ovom uredbom.
• [ ] Datum revizije i verzija: Zatražite najnoviju verziju. STL mora biti ažuriran čim postanu dostupne nove informacije o opasnostima ili mjerama kontrole rizika.
• [ ] UFI kod u Odjeljku 1.1: Provjerite nalazi li se jedinstveni identifikator formule na listu ako se radi o opasnoj smjesi.
• [ ] Podaci o hitnim službama u Odjeljku 1.4: Za tržište RH mora biti naveden broj Centra za kontrolu otrovanja (CKO) pri Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu (tel: +385 1 2348 342) ili jedinstveni europski broj za hitne službe 112.
• [ ] Scenariji izloženosti (eSDS): Ako zaprimate tvar koja zahtijeva izvješće o kemijskoj sigurnosti, provjerite jesu li priloženi relevantni scenariji za vaše specifične uvjete uporabe.

Usklađen SDS temelj je za izradu procjene rizika na radnom mjestu, odabir osobne zaštitne opreme (OZO) i sigurno zbrinjavanje kemijskog otpada.

FAQ

Je li dopušteno koristiti pojam MSDS u internoj dokumentaciji tvrtke?

Iako internu komunikaciju zakon ne kažnjava izravno, korištenje zastarjelog pojma MSDS stvara zbrku. U procjenama rizika, uputama za rad i evidencijama kemikalija potrebno je koristiti službeni naziv „Sigurnosno-tehnički list” (STL ili SDS) kako bi dokumentacija bila usklađena sa Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o kemikalijama.

Mogu li prihvatiti SDS na engleskom jeziku ako ga koriste stručne osobe?

Ne. Članak 31. stavak 5. Uredbe REACH propisuje da se SDS mora dostaviti na službenom jeziku države članice u kojoj se tvar ili smjesa stavlja na tržište, osim ako dotična država ne odredi drukčije. Hrvatsko zakonodavstvo izričito zahtijeva hrvatski jezik i latinično pismo. Dostavljanje lista samo na engleskom jeziku prekršaj je dobavljača.

Koliko često dobavljač mora ažurirati SDS?

Ne postoji fiksni vremenski rok (npr. svake dvije ili tri godine). Dobavljač je dužan bez odgađanja ažurirati SDS čim postanu dostupne nove informacije o opasnostima, kada se izda autorizacija ili odbije odobrenje prema REACH-u, ili kada se nametne novo ograničenje. Svaka nova verzija mora se besplatno dostaviti svim kupcima kojima je proizvod isporučen unazad 12 mjeseci.

Koja je kazna ako na radnom mjestu nemamo važeći SDS?

Prema Zakonu o kemikalijama i Zakonu o zaštiti na radu, poslodavac koji ne posjeduje ažurne sigurnosno-tehničke listove ili ih ne stavi na raspolaganje radnicima koji rukuju kemikalijama može biti kažnjen visokim novčanim kaznama koje za pravne osobe dosežu i više desetaka tisuća eura, uz mogućnost privremene zabrane rada s opasnim tvarima.